NAPAD PANIKE MOŽE DA SE JAVI IZNENADA Evo kako da ga prepoznate i šta da uradite kada vas obuzme strah
Freepik.com
Ubrzano lupanje srca, drhtavica, nedostatak vazduha i iznenadan osećaj da će se dogoditi nešto strašno samo su neki od simptoma napada panike. Iako može biti veoma zastrašujuće iskustvo, postoje tehnike koje mogu pomoći da se intenzitet simptoma ublaži.
Napad panike može se javiti potpuno neočekivano, čak i kada osoba nije izložena očiglednom stresu. Zato je važno znati kako ga prepoznati i kada je potrebno potražiti stručnu pomoć.
Kako prepoznati napad panike?
Napad panike predstavlja iznenadni talas intenzivnog straha ili nelagodnosti, praćen fizičkim simptomima.
Najčešće se javljaju ubrzan rad srca, znojenje, drhtanje, vrtoglavica, mučnina, trnjenje ruku i osećaj gušenja.
Prema britanskoj Nacionalnoj zdravstvenoj službi (NHS), napad panike najčešće traje između pet i 20 minuta, iako pojedini simptomi mogu potrajati duže.
Osoba tokom napada može imati osećaj da gubi kontrolu ili da joj je život ugrožen, što dodatno pojačava strah.
Šta uraditi kada počne napad panike?
Ako prepoznajete simptome napada panike, pokušajte da ostanete na bezbednom mestu i usmerite pažnju na disanje.
Sedite, oslonite stopala na pod i dišite polako i nežno. Nemojte forsirati duboke udahe, jer prebrzo disanje može dodatno pojačati vrtoglavicu i trnjenje.
Može pomoći i jednostavna tehnika usmeravanja pažnje na okolinu. Pogledajte predmete oko sebe, oslušnite zvukove i obratite pažnju na dodir stopala sa podlogom.
Ako ste ranije imali napade panike i prepoznajete iste simptome, podsetite sebe da je reč o prolaznoj reakciji organizma.
Ipak, važno je znati da se slični simptomi mogu javiti i kod drugih zdravstvenih problema.
Kako smanjiti mogućnost ponavljanja?
Iako ne postoji način koji garantuje da se napad panike nikada neće ponoviti, određene navike mogu pomoći.
Redovan san, fizička aktivnost, vežbe opuštanja i smanjenje prekomernog unosa kofeina mogu doprineti boljem upravljanju stresom.
Ako se napadi često ponavljaju, stručnjaci preporučuju razgovor sa psihologom ili psihijatrom.
Jedan od najčešće preporučivanih pristupa jeste kognitivno-bihejvioralna terapija, koja pomaže osobi da bolje razume simptome i postepeno smanji strah od novih napada.
Kada je neophodno potražiti pomoć?
Posebno je važno da prvi napad ili neuobičajene simptome ne pripisujete automatski panici.
Jak ili nov bol u grudima, otežano disanje, gubitak svesti ili bol koji se širi u ruku, leđa ili vilicu zahtevaju hitnu medicinsku procenu.
Ako se napadi ponavljaju i počinju da utiču na svakodnevni život, pravovremena stručna pomoć može značajno doprineti oporavku.
Napadi panike mogu biti veoma neprijatni, ali uz odgovarajuću podršku i proverene metode lečenja moguće je smanjiti njihovu učestalost i ponovo steći osećaj sigurnosti.
BONUS VIDEO:
Imate komentar?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavi komentar