VELIKI PRAZNIK I STARA VEROVANJA Na Spasovdan se ove stvari obavezno izbegavaju!
SPC
Spasovdan, praznik Vaznesenja Gospodnjeg, danas se obeležava širom Srbije uz brojne običaje i narodna verovanja koja se vekovima prenose s kolena na koleno.
Ovaj veliki praznik slavi se 40 dana posle Vaskrsa i uvek pada u četvrtak. Ujedno je i slava Beograda, ali i zavetina u mnogim mestima širom zemlje.
Prema hrišćanskom verovanju, Isus Hristos se na ovaj dan uzneo na nebo pred svojim učenicima i blagoslovio ih, ostavljajući im zapovest da šire veru i Jevanđelje po svetu.
Na Spasovdan se ne rade teški poslovi
U narodu postoji verovanje da na Spasovdan nikako ne treba obavljati teške fizičke poslove, jer je praznik koji „čuva kuću od nevolje i decu od bolesti“.
Nekada su domaćini rano ujutru pravili krstove od leskovih grana i stavljali ih na njive, torove, bašte i košnice kako bi zaštitili useve i stoku tokom godine.
Šta žene i muškarci danas ne bi trebalo da rade?
Prema starim običajima:
muškarci se ne briju,
žene se ne umivaju,
deca se ne kupaju,
ne spava se preko dana „da se ne drema cele godine“.
Verovalo se i da danas ništa ne treba započinjati u svađi ili nervozi, jer će takva energija pratiti čoveka tokom cele godine.
Obavezno se išlo u litiju i crkvu
U mnogim mestima organizuju se Spasovdanske litije, a vernici odlaze u crkvu na molitvu i bogosluženje. Posle službe domaćini su nekada okupljali porodicu i goste za bogatom trpezom, a posebno mesto na stolu imali su jagnjetina i cicvara.
Ako danas padne kiša…
Narodno verovanje kaže da je kiša na Spasovdan poseban blagoslov. „Spasovdanska kiša je skupa – jedna kap vredi kao zlatnik“, govorili su stari. Verovalo se da će godina biti rodna, plodna i berićetna ako na ovaj praznik padne makar kratka kiša.
BONUS VIDEO:
Imate komentar?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavi komentar