DANAS SU BELE POKLADE Dan kada se opraštaju uvrede i zaboravljaju svađe, početak duhovne pripreme za Veliki post
Bele poklade su nekada bile jedan od najživopisnijih dana u selima širom Srbije.
22.02.2026. 05:30
Shutterstock
Danas pravoslavni vernici obeležavaju Bele poklade – poslednji dan pred početak Velikog vaskršnjeg posta. Ovaj praznik, poznat i kao Velike ili Završne poklade, spoj je narodnih običaja, radosti i duboke duhovne pripreme za najvažniji post u godini.
Veselje, maske i stare tradicije
Bele poklade su nekada bile jedan od najživopisnijih dana u selima širom Srbije. Mladi su se maskirali u razne likove – junake, žene, strašna bića – i u povorkama obilazili selo uz pesmu i igru. Verovalo se da se na taj način teraju zle sile i negativna energija iz zajednice.
Jedan od najupečatljivijih običaja jeste paljenje velikih vatri od slame. Mladići su preskakali plamen, verujući da će im to doneti zdravlje, snagu i sreću tokom cele godine. Pepelom tih vatri često su se mazala deca, kao simbol zaštite.
Zašto se zovu „Bele“ poklade?
Naziv potiče od bele hrane koja dominira trpezom tog dana. Na sto se iznose sir, mleko, kajmak, jaja i druga mrsna jela. To je poslednja prilika da se uživa u takvoj hrani pre početka sedmonedeljnog posta, kada se vernici uzdržavaju od namirnica životinjskog porekla.
Dan praštanja i pomirenja
Iako su Bele poklade dan radosti, njihova najdublja poruka jeste praštanje. Uoči posta, vernici traže oproštaj jedni od drugih kako bi čistog srca započeli period pokajanja i duhovnog rada. Smatra se da bez praštanja nema ni istinskog posta. U ponoć, nakon Bele poklade, počinje Veliki vaskršnji post – vreme smirenja, molitve i unutrašnjeg preispitivanja, kao priprema za najveći hrišćanski praznik, Vaskrs.
Bele poklade tako ostaju most između veselja i tišine, između tradicije i duhovnosti – dan kada se zajednica okuplja, a srce priprema za promenu.
BONUS VIDEO:
Imate komentar?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavi komentar