KO SE KRSTOM KRSTI, KRSTOVDAN POSTI Evo šta se iznosi na trpezu i šta ako na ovaj dan padne kiša
Youtube PrintScreen/Apolitikia
Srpska pravoslavna crkva 27. septembra proslavlja Vozdviženje Časnog i životvornog Krsta Gospodnjeg, veliki praznik u narodu poznat kao jesenji Krstovdan.
Praznik čuva sećanje na dva važna događaja – pronalazak Krsta na kojem je razapet Isus Hrist i njegov povratak iz Persije u Jerusalim.
Kako je pronađen Časni krst
Prema crkvenom predanju, sveta carica Jelena, majka cara Konstantina, u Jerusalimu je pronašla tri krsta. Hristov krst prepoznat je nakon što je dodir sa njim doneo čudesno isceljenje, pa ga je patrijarh Makarije podigao pred okupljenim narodom.
Časni krst je vekovima kasnije odnet u Persiju, a car Iraklije ga je nakon pobede vratio u Jerusalim. Predanje kaže da ga je u grad uneo bos i u skromnoj odeći, pokazujući da se svetinji pristupa sa verom i poniznošću.
Šta se jede na Krstovdan
Krstovdan uvek predstavlja posni dan, bez obzira na to na koji dan u nedelji pada. Pošto se 2026. godine slavi u nedelju, crkveni kalendar propisuje post na ulju, bez mesa, mlečnih proizvoda, jaja i ribe, mnogi danas poste na hlebu i grožđu.
Najvažniji smisao posta nije samo uzdržavanje od određene hrane, već molitva, praštanje, smirenje i pomoć ljudima kojima je potrebna.
Narodni običaji i verovanja
U mnogim krajevima na Krstovdan se bere i osveštava bosiljak, koji se potom čuva pored ikone. Domaćice su nekada čistile kuću i pripremale dom za hladniji deo godine.
Prema narodnom verovanju, vreme na Krstovdan nagoveštava kakva će biti zima. Oblačan dan navodno donosi mnogo snega, dok vedro vreme najavljuje suvu i hladnu zimu. Ova verovanja deo su tradicije, a ne crkvenog učenja.
Krstovdan podseća vernike da se istinska snaga ne pokazuje silom, već verom, strpljenjem i spremnošću da se sopstveni život menja nabolje.
BONUS VIDEO:
Imate komentar?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavi komentar