DA LI STE ZAISTA ALERGIČNI ILI SAMO NETOLERANTNI? Stručnjaci otkrivaju gde ljudi najčešće greše

Milica Maksimović

06.10.2025. 13:00

Google Dodaj Bella kao željeni izvor na Googlu
DA LI STE ZAISTA ALERGIČNI ILI SAMO NETOLERANTNI? Stručnjaci otkrivaju gde ljudi najčešće greše

Shutterstock

U poslednjih nekoliko godina, sve više ljudi ubeđeno je da ima neku alergiju na hranu – od glutena i mleka do orašastih plodova i soje. Dijete bez laktoze, bez glutena ili „clean eating“ režimi postali su trend, a restorani i marketi sve češće nude posebne menije i police namenjene upravo ovakvim potrošačima.
Ali da li zaista svi ti ljudi imaju alergije – ili je u pitanju nešto sasvim drugo?

Stručnjaci upozoravaju da skoro polovina onih koji misle da imaju alergiju zapravo imaju – intoleranciju. I dok obe reakcije mogu izazvati nelagodnost, razlika između njih je ogromna, i od nje zavisi kako ćete živeti i šta ćete jesti.

Shutterstock

🩺 Razlika između alergije i intolerancije

Alergija je reakcija imunog sistema – telo pogrešno prepoznaje određenu namirnicu kao opasnost i reaguje burno. Simptomi mogu biti ozbiljni: osip, oticanje, otežano disanje, vrtoglavica, pa čak i anafilaktički šok.

Najčešće alergije su na:

orašaste plodove

jaja

mleko

ribu i školjke

pšenicu

S druge strane, intolerancija ne uključuje imuni sistem. To znači da telo ima problem sa varenjem određene supstance – najčešće zbog nedostatka enzima. Simptomi su blaži i sporiji, a uključuju nadimanje, gasove, bol u stomaku ili umor.

Najpoznatiji primer je intolerancija na laktozu, kada telo ne može da svari mlečni šećer.
Freepik.com

🧬 Zašto je došlo do konfuzije

Mnogi ljudi sami postavljaju „dijagnozu“, povezujući svaki neprijatni osećaj posle jela sa alergijom.
– Ljudi često veruju da imaju alergiju jer osećaju tegobe nakon određene hrane, ali u 50% slučajeva u pitanju je intolerancija ili čak prejedanje, objašnjavaju nutricionisti.

Uz to, popularnost „bezglutenskih“ i „bezmlečnih“ dijeta stvorila je utisak da su te namirnice štetne za sve – što je daleko od istine. Samo mali procenat populacije zaista ima celijakiju (alergiju na gluten) ili ozbiljnu alergiju na mlečne proteine.

Shutterstock

🥦 Kako otkriti šta vam zaista smeta

Najbolji način da saznate da li imate alergiju ili intoleranciju jeste da posetite alergologa i uradite testove krvi i kože, kao i test intolerancije na hranu.

Nemojte nasumično izbacivati cele grupe namirnica iz ishrane – to može dovesti do nutritivnih nedostataka i ozbiljnih problema sa energijom i varenjem.

Ako sumnjate da vam neka hrana ne prija, pokušajte sa eliminacionom dijetom – isključite namirnicu na dve do tri nedelje, pa je postepeno vratite. Ako se simptomi vrate, verovatno je reč o netoleranciji, ne o alergiji.

🍽️ Ključ je u ravnoteži

U današnje vreme, kada su etikete na hrani pune upozorenja, a internet prepun kontradiktornih saveta, lako je upasti u zamku samodijagnoze.
Stručnjaci podsećaju – nije svaka neprijatnost znak alergije. Ponekad je dovoljno da jedemo sporije, smanjimo stres i biramo kvalitetnije namirnice.

Dakle, pre nego što zauvek izbacite mleko, hleb ili čokoladu iz svog života – možda vredi proveriti: da li ste zaista alergični, ili vam vaše telo samo poručuje da usporite?

BONUS VIDEO: 

Imate komentar?

Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.

Ostavi komentar

Ostavite komentar

Komentari

Pročitaj komentare (0)