NE LJUTITE BLAŽENU MARIJU! Evo šta se po narodnom verovanju ne radi na veliki praznik
wikipedia.org
Srpska pravoslavna crkva 4. avgusta obeležava praznik Svete Marije Magdalene, u narodu poznate kao Blaga Marija. Ova svetiteljka jedna je od najpoštovanijih žena u hrišćanstvu, a njen praznik prate brojni običaji i verovanja koja se i danas čuvaju u mnogim krajevima Srbije.
Marija Magdalena bila je verna učenica Isusa Hrista i među prvima je videla njegovo Vaskrsenje, zbog čega je Crkva poštuje kao ravnu apostolima. U narodu se veruje da njen praznik donosi mir, blagostanje i zaštitu doma, pa se obeležava sa posebnim poštovanjem.
Na šta bi posebno trebalo obratiti pažnju?
Prema narodnim običajima, na Blaženu Mariju se:
ne rade teški fizički poslovi u kući i na njivi,
ne započinju veliki građevinski radovi,
izbegava rad sa vatrom i paljenje strnjišta ili korova,
ne odlazi u polje bez preke potrebe,
dan se provodi mirno, u molitvi i porodičnom okupljanju.
Veruje se da se na ovaj praznik posebno treba čuvati svađa, ljutnje i teških reči, jer je Ognjena Marija simbol mira, istrajnosti u veri i zaštite doma.
Šta se po narodnom verovanju ne radi?
Prema običajima koji su se vekovima prenosili s kolena na koleno, na praznik Blage Marije ne bi trebalo:
raditi teške fizičke poslove u kući i na njivi,
započinjati velike poslove ili gradnju,
svađati se i izgovarati teške reči,
praviti buku i remetiti praznični mir.
Veruje se da ovaj dan treba provesti u molitvi, miru i zajedništvu sa porodicom.
Žene na ovaj praznik imaju poseban običaj
Narodno predanje kaže da žene na praznik Blage Marije odlaze u crkvu, pale sveću i u tišini upućuju molitvu svetiteljki. Veruje se da tada mogu da zamisle jednu želju, posebno kada je reč o zdravlju, porodici, deci i slozi u domu.
Iako je ovaj običaj duboko ukorenjen u narodnoj tradiciji, Crkva naglašava da je najvažnije praznik obeležiti iskrenom molitvom, verom i dobrim delima.
Zašto se Blaga Marija smatra posebnom?
Sveta Marija Magdalena ostala je upamćena kao žena koja je nepokolebljivo sledila Hrista, bila uz njega tokom raspeća i među prvima objavila vest o njegovom Vaskrsenju. Zbog svoje vere i odanosti zauzima posebno mesto u pravoslavlju.
Običaji vezani za zabranu rada i ispunjenje želja deo su narodnog predanja, dok je suština praznika u sećanju na život Svete Marije Magdalene, odlasku na liturgiju, molitvi i činjenju dobrih dela.
BONUS VIDEO:
Imate komentar?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavi komentar