
NEKA JE SREĆAN MIHOLJDAN! Praznik mira i blagostanja – evo šta treba da uradite da vam godina bude berićetna!
12.10.2025. 00:00

wikipedia.org
U nedelju, 12. oktobra, pravoslavni vernici obeležavaju Miholjdan, praznik posvećen Svetom Kirijaku Otšelniku, poznatom u narodu i kao Sveti Miholj. Ovaj dan donosi posebnu toplinu – ne samo zbog sunca Miholjskog leta koje obično u to vreme blago ogreje kraj jeseni, već i zbog molitve, porodičnog zajedništva i zahvalnosti na plodnoj godini.
Ko je bio Sveti Kirijak Otšelnik
Prepodobni Kirijak Otšelnik rođen je u Korintu, krajem IV veka. Još kao mladić, vođen dubokom verom, napustio je dom i otišao u Jerusalim, gde je započeo monaški život. Tokom dugog života – poživeo je čak 109 godina – borio se protiv jeresi, lečio bolesne i širio mir.
Njegova mudrost i smirenost postale su simbol strpljenja i duhovne zrelosti, pa ne čudi što se Miholjdan i danas vezuje za mir u domu i blagostanje porodice.
Zašto se praznik zove Miholjdan
Iako se na ovaj dan crkveno proslavlja Sveti Kirijak, u narodu se zadržao naziv Miholjdan. Smatra se da ime potiče od Arhangela Mihaila, čije se ime vezuje za osveštanje jedne stare bazilike kod Rima. Vremenom su se ove dve uspomene spojile, pa je praznik u narodu postao poznat kao Miholjdan – dan kada se nebo i zemlja smiruju pred zimom.
Narodni običaji i verovanja
Miholjdan je porodični praznik i u mnogim krajevima Srbije se slavi kao krsna slava. Prema broju svečara, nalazi se na trinaestom mestu među srpskim slavama.
Na ovaj dan se ne rade teški kućni poslovi, a domaćini završavaju radove u polju koji ne mogu da čekaju zimu. U narodu postoji i staro verovanje:
“Ko do Miholjdana ne pripremi ogrev i ne završi berbu – taj zimu dočekuje nespreman.”
Zato se Miholjdan smatra i “mišjim danom”, jer se verovalo da miševi koji ne sakupe hranu do tog dana – nestaju. To je narodna poruka o vrednosti rada i spremnosti pred dolazak zime.
Miholjsko leto – poslednji osmeh sunca
Uz ovaj praznik vezano je i poznato Miholjsko leto – nekoliko toplih, sunčanih dana koji dolaze nakon početka jeseni. To je vreme kada priroda još jednom zablista pre nego što se potpuno povuče u mir.
Ljudi veruju da ako su ti dani vedri i topli, predstoji oštra zima, a ako je oblačno i vetrovito – zima će biti blaga.
Kako se obeležava Miholjdan
Praznik počinje liturgijom i parastosom u crkvi, gde se vernici mole za mir i zdravlje u domu. Oni koji slave Miholjdan kao krsnu slavu, pripremaju slavski kolač, koljivo i sveću, a trpeza se postavlja jednostavno i domaćinski.
Ako praznik padne u sredu ili petak, trpeza je posna, dok je u drugim danima mrsna.
Na trpezi se najčešće nađu:
🍞 domaća supa, pečenje, sarme i turšija,
🥧 gibanica, pite sa sirom i orasima,
🍷 vino i kolači sa medom, simboli obilja i zdravlja.
Molitva, mir i porodična toplina
Miholjdan je praznik zahvalnosti i smirenja – vreme da se saberemo, da pogledamo iza sebe i sa mirom zakoračimo u jesen. U narodnoj tradiciji ovo je trenutak kada se završavaju poljski poslovi, priprema zimnica i pali prva vatra u šporetu.
U mnogim domovima još se čuje staro pravilo:
“Na Miholjdan se ne ide u goste ako nisi pozvan – domaćin dočekuje, a mir se čuva u kući.”
BONUS VIDEO:
Imate komentar?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavi komentar