PREOBRAŽENJE GOSPODNJE 19. AVGUSTA Jedan od najvećih praznika – veruje se da nikako ne treba raditi ovu stvar
wikipedia.org
Preobraženje Gospodnje, jedan od velikih hrišćanskih praznika, Srpska pravoslavna crkva obeležava 19. avgusta. Ove godine praznik pada u sredu, a u narodu je vekovima praćen brojnim običajima i verovanjima. Jedno od najpoznatijih kaže da se od Preobraženja „preobražavaju i gora i voda“ i da priroda polako počinje da najavljuje dolazak jeseni.
Prema narodnom predanju, od ovog dana lišće počinje da menja boju, noći postaju svežije, a voda hladnija. Otuda je nastalo i verovanje da posle Preobraženja više ne bi trebalo da se kupa u rekama.
Na Preobraženje nikako ne valja spavati preko dana
Jedno od najpoznatijih narodnih verovanja vezano je upravo za spavanje.
Verovalo se da na Preobraženje ne treba spavati preko dana, jer će onaj ko tog dana odrema biti pospan i dremljiv tokom cele godine.
Takođe se govorilo da na ovaj veliki praznik ne treba plakati, kako tuga ne bi pratila čoveka, niti provesti čitav dan u kafani i veselju, jer se verovalo da ono što čovek radi na Preobraženje može da mu „pređe u naviku“.
Naravno, reč je o narodnim verovanjima i običajima, a ne o crkvenim zabranama.
Zašto se na Preobraženje jede grožđe?
Preobraženje pada tokom Velikogospojinskog posta, pa se praznična trpeza priprema u skladu sa pravilima posta. U narodu je posebno ukorenjen običaj vezan za grožđe.
Tradicionalno se verovalo da grožđe ne treba jesti pre Preobraženja. Na sam praznik grožđe se donosi u crkvu na osvećenje, nakon čega se prvi put jede i deli ukućanima.
U pojedinim krajevima Srbije na ovaj dan brali su se i lešnici, koji su se potom čuvali tokom godine jer im je narod pripisivao lekovitu moć.
„Preobražavaju se gora i voda“
Preobraženje je u narodnoj tradiciji predstavljalo svojevrsnu granicu između leta i jeseni.
Govorilo se da se tada „preobražava list u gori i kamen u vodi“. Dani postaju kraći, jutra i večeri svežiji, a priroda polako počinje da menja izgled.
Postojalo je i neobično verovanje da se u gluvo doba noći pred Preobraženje nebo tri puta preobražava. Onaj ko bi video taj trenutak, prema predanju, trebalo je da ga zadrži za sebe.
Šta zapravo slavimo na Preobraženje?
Iza brojnih narodnih običaja nalazi se mnogo važnije hrišćansko značenje praznika. Preobraženje Gospodnje seća na događaj kada se Isus Hristos na gori Tavor preobrazio pred apostolima Petrom, Jakovom i Jovanom, pokazavši im svoju božansku slavu.
Zbog toga suština praznika nije u sujeverju niti u strahu od toga šta „sme“ ili „ne sme“ da se radi, već u duhovnoj promeni čoveka, veri, molitvi i težnji da budemo bolji.
BONUS VIDEO:
Imate komentar?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavi komentar