SVETA MUČENICA JULIJA SLAVI SE 29. JULA Vernici veruju da su se na njenom grobu događala čuda
Printskrin/spc.rs
Srpska pravoslavna crkva 29. jula po crkvenom kalendaru obeležava Svetu mučenicu Juliju i Svetog sveštenomučenika Atinogena. Oboje su ostali upamćeni kao veliki stradalnici za hrišćansku veru, a njihova postojanost i danas predstavlja simbol nepokolebljive vere.
Sveta Julija nije želela da se odrekne Hrista
Prema crkvenom predanju, Sveta Julija bila je poreklom iz Kartagine i poticala je iz ugledne porodice. Nakon što su Persijanci osvojili grad, odvedena je u ropstvo i dospela u ruke jednog trgovca u Siriji.
Iako je njen gospodar više puta pokušavao da je nagovori da se odrekne hrišćanske vere, Julija je to odlučno odbijala. Zbog svoje marljivosti i poštenja ostala je u njegovoj službi, ali nije želela da promeni svoju veru.
Kasnije je sa trgovcem doplovila na Korziku, gde se održavala paganska svetkovina. Dok su ostali prinosili žrtve idolima, Julija je ostala na brodu, tugujući zbog ljudi koji, kako se navodi u žitiju, nisu poznavali hrišćansku veru.
Zbog toga je izvedena na mučenje, a potom razapeta na krst, gde je, prema predanju, predala svoju dušu Bogu.
Vernici veruju da su se na njenom grobu događala čuda
Prema crkvenom predanju, monasi sa obližnjeg ostrva dobili su Božje otkrivenje o njenom stradanju, pronašli njeno telo i dostojno ga sahranili.
Vekovima kasnije vernici su svedočili brojnim čudesnim događajima na njenom grobu. Posebno je ostalo zapisano predanje da su meštani želeli da podignu novu crkvu na drugom mestu, ali se građevinski materijal tokom noći, na čudesan način, svaki put nalazio pored stare crkve.
Noćni stražari tvrdili su da su videli devojku obasjanu svetlošću kako na belim volovima prenosi materijal. Vernici su to protumačili kao znak da Sveta Julija želi da hram ostane na mestu njenog prvobitnog svetilišta, pa je upravo tu podignuta nova crkva.
Danas se obeležava i Sveti sveštenomučenik Atinogen
Istog dana SPC proslavlja i Svetog sveštenomučenika Atinogena, episkopa iz Sevastije u Jermeniji, koji je, prema crkvenom predanju, stradao zajedno sa desetoricom svojih učenika za vreme progona hrišćana u doba cara Dioklecijana.
U žitiju se navodi da ni on ni njegovi učenici nisu želeli da se odreknu svoje vere, zbog čega su podneli mučeničku smrt. Prema predanju, tokom njihovog stradanja javljao im se anđeo Božji i davao im snagu da istraju u veri.
Za vernike, ovaj praznik predstavlja podsetnik na hrabrost, istrajnost i vernost hrišćanskim vrednostima čak i u najtežim iskušenjima.
BONUS VIDEO:
Imate komentar?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavi komentar