MISTIČNI OBIČAJI ZA BOŽIĆ: Etnolog otkriva za K1info – Položajnik donosi spas ili prokletstvo, a evo koga zapravo hranite za trpezom!
06.01.2026. 20:00
Privatna arhiva
Svi mislimo da poznajemo Božić, ali istina koja se krije iza naših običaja seže u mračnu i mističnu prošlost pre hrišćanstva. Etnolog Aleksandar Repedžić za K1info otkriva da su naši božićni običaji zapravo spoj drevnog kulta pokojnika, magije plodnosti i iščekivanja "strašnih" božanstava iz dalekih krajeva.
Badnje veče, prema rečima etnologa, nije oduvek bilo samo porodično okupljanje. Ono je primarno bilo posvećeno onima koji više nisu sa nama.
„U ciklusu božićnih praznika, mnogi običaji, posebno o Badnjoj večeri, sadrže elemente kulta pokojnika, kojima se 'daje prilika da se nahrane i ogreju'. Večera na Badnje veče predstavlja žrtvu pokojnicima, sa ciljem da se pogoste njihove duše“.
Osim mrtvih, naši preci su na večeru pozivali i divlje životinje, što Repedžić objašnjava kao ostatke kulta životinja koje su smatrane demonskim bićima.
Misteriozni gost: Bog dolazi sa krova?
Jedan od najintrigantnijih delova Božića jeste dolazak božanstva u kuću. Verovalo se da ono putuje "iz dalekog kraja", a njegov ulazak u dom bio je sve samo ne običan.
„Po narodnom verovanju, demoni i božanstva ulaze u kuću preko tavana i kroz odžak. Čim polaženik uđe u kuću, džara vatru i gledajući u odžak kaže: 'Bože, pomozi!'. Kada se smatra da je božanstvo već stiglo, svečano se poziva na večeru: 'Hajde, Bože, da večeramo'“.
Repedžić ističe da ni božićna trpeza nije slučajna. Pečenica koju danas spremamo nekada je bila demonska životinja koja se žrtvovala radi razmnožavanja stoke i opšte plodnosti.
„Božićna pečenica se na neki način poistovećuje sa samim božanstvom, kako pokazuje stara izreka: 'Božić je Božić, a pecivo mu je brat'“.
Zabranjeno gvožđe i pranje ikona
Etnolog povlači paralelu i sa germanskim kultovima, objašnjavajući zašto se tokom praznika sklanjaju oštri predmeti.
„Postoji propis da se o Badnjem večeru i o Božiću sklanjaju kašike, noževi i svi predmeti od gvožđa, kao i da se posle Božića ikone moraju oprati u reci, što podseća na epifaniju i epohu opšteg mira kada se ne dira oružje“.
Božić je, zaključuje on, nekada predstavljao trenutak kada "mali bog" ili "mlado sunce" prelazi preko vode u naš svet, donoseći plodnost, ali zahtevajući strogo poštovanje drevnih pravila.
Magijska moć ražnja
Malo ko zna da se ražnju od božićne pečenice u narodu pripisivala neverovatna plodotvorna i isceliteljska moć. Prema rečima etnologa Aleksandra Repedžića, ražanj se koristio u bizarne svrhe:
Za udaju - Ražnjem se prividno udarala devojka usedelica uz reči: „Hajde doma, nije ti više u rod čekanje“, kako bi se što pre udala.
Za zdravlje - Njime su se doticale plećke bolesnika da bi prestali bolovi, dok je u Nišu porodilja sedam dana nakon porođaja nosila ražanj sa belim lukom i kokošijom nogom radi zaštite.
Zaštita od nepogoda - Ražanj se zabadao u zemlju pred pojavu gradobitnog oblaka kako bi se oluja „razbila“, dok se u dvorištu koristio protiv ptica grabljivica.
Ražnjem su se doticala goveda protiv muva, a kućni uglovi da bi kokoške nosile više jaja.
Magijsko vezivanje - Od jastrebovog kljuna do muškog učkura
Poseban segment božićne magije je obredno vezivanje, koje je služilo kao zaštita, ali i kao sredstvo za kontrolu sudbine. Na Badnje veče, čobani vezuju svoju obuću da im stoka ne luta, dok žene žmureći vezuju krpe u voćnjaku da „vežu jastrebu kljun“.
Zabrana gvožđa: Tri dana se drže vezane kašike kako bi se pticama grabljivicama zavezali kljunovi.
Bizarne metode lečenja: Protiv opadanja kose vezuju se palčevi na nogama, dok se astmatičari „mere koncem“ koji se potom vezuje na raskrsnici.
Kontrola rađanja: Verovalo se da žena neće roditi onoliko godina koliko čvorova muž zaveže na svom učkuru. S druge strane, one koje ne mogu da zatrudne nose „čarobne uzlove“ koje im vezuje bajalica.
Detinjci, Materice i Očevi: Ovi praznici nisu samo darivanje, već magijski čin. Roditelji vezuju decu da bi ih „privezali uza se“ za celu narednu godinu.
BONUS VIDEO:
Imate komentar?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavi komentar