ZIMSKI SOLSTICIJ, ODNOSNO ZIMSKA KRATKODNEVICA: Kada pada i zašto ima posebno značenje

Postoji jedan datum kada ta igra svetla i tame dostiže vrhunac.

Milica Maksimović

16.12.2025. 08:56

ZIMSKI SOLSTICIJ, ODNOSNO ZIMSKA KRATKODNEVICA: Kada pada i zašto ima posebno značenje

Shutterstock

Ako vam se ovih dana čini da mrak „pobeđuje“ – ne umišljate. Decembar je baš takav: dani su kratki, jutra spora, a Sunce kao da se jedva promoli. Ipak, postoji jedan datum kada ta igra svetla i tame dostiže vrhunac. To je zimska kratkodnevica, odnosno zimski solsticij – najkraći dan i najduža noć u godini na severnoj hemisferi. 

Shutterstock

Kada je najkraći dan u Srbiji 2025?

U Srbiji (i u Beogradu) astronomska zima počinje u nedelju, 21. decembra 2025. u 16:03, i to je ujedno trenutak zimskog solsticija – najkraćeg dana u godini.  Zanimljiv detalj: najraniji zalazak Sunca često nije baš na dan kratkodnevice, već nekoliko dana ranije – zato mnogima deluje da je „najmračnije“ i pre solsticija. 

Šta je zapravo zimski solsticij?

Zimski solsticij se dešava kada je Severni pol najviše okrenut od Sunca, pa Sunce na nebu „ide najniže“ u toku dana i zato dobijamo najmanje dnevnog svetla. Na južnoj hemisferi je obrnuto – tamo tada počinje leto. I naziv solsticij ima lepu logiku: potiče od latinskog i često se tumači kao „Sunce miruje“, jer se nekoliko dana oko tog datuma čini da Sunce skoro i ne menja položaj na horizontu. 

Shutterstock

Koliko je „kratak“ taj najkraći dan?

To zavisi od toga gde živite: što ste severnije, dan je kraći. U Beogradu se oko solsticija beleži vrlo malo dnevnog svetla, a timeanddate navodi i tačan trenutak solsticija za grad. 

Freepik.com

Ko ga slavi i zašto?

Zimska kratkodnevica se obeležava hiljadama godina – i to iz praktičnog, ali i simboličnog razloga: posle najduže noći, dani polako počinju da se produžavaju. Mnogim kulturama to je bio znak nade, „povratka Sunca“ i okretanja ka svetlijem delu godine. 

Evo nekoliko poznatih primera:

Saturnalije u Starom Rimu – dani gozbi, poklona i opuštenijih pravila. 

Jule u predhrišćanskoj severnoj Evropi – vatre, badnjak i simbolika svetla usred zime. 

Današnja okupljanja kod Stounhendža (Britanija) – ljudi se i dalje skupljaju zbog izlaska/zalaska Sunca i tradicije vezane za solsticij

Zašto je kratkodnevica i danas važna?

Zato što je to jedan od retkih datuma koji nas podseti da priroda ima svoj ritam, bez obzira na naše rokove i obaveze. Kratkodnevica je mali „reset“: završava se najtamniji deo ciklusa, i kreće polagani povratak svetla. Ako želite, mogu da vam napišem i kraću verziju za portal (do 1.800 karaktera) ili da dodam narodne običaje iz Srbije vezane za ovaj period (Badnji dan, božićna pšenica, verovanja o „presecanju zime“), u istom stilu.

BONUS VIDEO:

Imate komentar?

Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.

Ostavi komentar

Ostavite komentar

Komentari

Pročitaj komentare (0)