Kad kombajn završi posao, na parceli ostanu stabljike, lišće i komušina. Na prvi pogled, samo gomila koju treba skloniti da njiva bude „čista“. Ali kukuruzovina nije smeće: način na koji se s njom postupa može da utiče na zemljište i naredni usev.
Prvi korak je jednostavan – obići njivu i pogledati kako su ostaci raspoređeni. Ako su na jednom mestu u debelim slojevima, a na drugom se vidi gola zemlja, vredi ih ravnomernije razbacati. Usitnjavanje može da olakša naredne radove, naročito ako uskoro sledi priprema za setvu. To, međutim, ne znači da svaka parcela mora odmah da se preore.
Shutterstock
Nije svuda isto rešenje
Na zemljištu izloženom vetru ili spiranju, biljni ostaci na površini služe kao pokrivač. Vremenom doprinose i organskoj materiji u zemljištu. Zato odluka koliko kukuruzovine ostaviti, a koliko ukloniti zavisi od parcele, načina obrade i useva koji dolazi posle kukuruza.
Ni razgradnja se ne dešava preko noći. Suve stabljike mogu dugo da ostanu na njivi, pa nema smisla računati na njih kao na trenutno đubrivo. Posebno ne treba napamet dodavati azot samo zato da bi se brže razložile.
Pexels.com
Najkorisnije je, dakle, krenuti od sopstvene njive. Pogledati gde se ostaci gomilaju, razmisliti šta se sledeće seje i izabrati obradu kada stanje zemljišta to dozvoli. Kukuruzovina možda ne izgleda kao deo roda koji nosimo kući, ali ostavljena i raspoređena s merom može da bude ulaganje u zemlju od koje očekujemo sledeću žetvu.
BONUS VIDEO:
Imate komentar?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Imate komentar?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavi komentar